Za još efikasnije upravljanje otpadom, u Velu Luku su stigle nove kante za papir i to: 300 komada kanti volumena 120 litara, 45 komada kanti volumena 240 litara i 10 komada kanti volumena 360 litara. Najkasnije do ljeta bit će isporučene i kante za plastiku.

Nekadašnji uspješni direktor Zračne luke Dubrovnik, smijenjen zbolitičkog kadroviranja, izlazi na regionalne izbore kao nezavisan kandidat za župana uz podršku SDP-a i HNS-a Dubrovačko neretvanske županije. Na nedavnom predstavljanju kandidature u Dubrovniku podršku su mu pružili predsjednik ŽO SDP-a Nikola Hajdić, čelnici lokalnih samouprava iz SDP-a te dopredsjednik ŽO HNS-a Vedran Kunica.

Na predstavljanju je Tolić rekao kako se odlučio kandidirati jer gospodarsko stanje u Županiji nije dobro. "Nalazimo se u krizi na koju nemamo pravog odgovora. Ovo je vrijeme koje iziskuje snažne pojedince. Već 12 godina nedostaje liderstvo. Uključujem se u kampanju i zato što nam je obećavana državna cesta, autocesta, podmorski tunel prema Korčuli, Centar za gospodarenje otpadom itd. Nažalost, ništa od ovog što sam nabrojao nije učinjeno – rekao je Tolić dodajući kako će o programu govoriti u danima koji dolaze, no najavio je kako će se kampanja temeljiti u prvom redu na zdravstvu. Događa nam se da nam djeca gotovo na ulici umiru zbog neadekvatne skrbi, gdje ljudi umiru na Hitnoj pomoći zbog loših tretmana, gdje nam se kadrovski rasipa naša bolnica…"Što ćemo sa smećem? Sprema li nam se napuljski scenarij? Hoće li otoci i Pelješac i dalje odlagati u Neumu? Kakve to posljedice može imati po Malostonski zaljev. Što se tiče Županijskog centra za gospodarenje otpadom koji se već 12 godina najavljuje, a ništa nije učinjeno, pristupit ćemo revidiranju projekta, odnosno izabranih tehnologija jer stanovnici Primorja i Malostonskog zaljeva imaju pravo biti zabrinuti." (Izvor: dubrovacki.slobodnadalmacija.hr)

Započeli su radovi na postavljanju besplatnog pristupa internetu na javnim površinama u obalnom dijelu mjesta od trajektnog pristaništa do Veslačkog kluba “Ošjak”. Za te radove Općina Vela Luka je osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od 15.000,00 eura preko javnog poziva Europske komisije. Cilj ovog projekta je osigurati visokokvalitetan besplatan pristup internetu za mještane i posjetitelje preko pristupnih točaka za Wi-Fi.

Povodom Međunarodnog Dana žena jutros su na ulicama Vele Luke načelnica Katarina Gugić, njezin zamjenik Dragiša Barčot i predsjednik Općinskog vijeća Zoran Manestarom, podijelili garofale Luškama, čestitavši im njihov dan. 

Iza smrti Frane Dragojević prošle su 34 godine i mnogi su je zaboravili. A to nipošto nije zaslužila. Današnji dan prigoda je da je se prisjetimo.

Rođena je 1915. u obitelji Marka Dragojevića Boška i Jule rođ. Surjan Trofo. Braća su joj bili Donko i Ambroz, a sestra Darinka udana Zlokić. Već u 20-im godinama života iskoračila je na povijesnu pozornicu otoka Korčule kao jedna od prve dvije žene na Korčuli koje su se aktivno pridružile antifašističkom komunističkom pokretu na samom početku II. svjetskog rata. Tada predvodi lušku organizaciju žena, animira djevojke i žene na aktivaciju te rame uz rame s muškarcima gradi pokret otpora na otoku Korčuli.

Poslije rata ponovno predvodi žene na otoku na brojnim razinama društveno-političkog života, dajući aktivan doprinos punoj emancipaciji žene u društvu. Do 1955. radi u Korčuli kao financijski revizor u Kotarskom zadružnom savezu, a poslije ukidanja korčulanskog kotara seli u Split. U tom je gradu pokrenula brojne dobrotvorne aktivnosti i bila zaslužna za opće podizanje socijalno-zdravstvenog standarda u Dalmaciji kroz angažman u Kotarskom odboru Crvenog križa Split. U toj humanitarnoj organizaciji radi neumorno, ne štedeći se. Privatnog života nije imala, niti djece. Pa ipak, brojna poslijeratna splitska siročad upamtit će je kao svoju majku u Đačkoj menzi Crvenog križa kojom je rukovodila. Može se slobodno reći i da je bila vizionarka, žena ispred svojeg vremena. Krajem 1966. utemeljila je i bila prva predsjednica „Krvne banke“, iz koje će se poslije razviti splitski pokret dobrovoljnog davanja krvi. U Crvenom križu gdje je bila članica saveznog i republičkog odbora, predvodila je i druge inicijative, poput borbe protiv alkoholizma ili one za sadržajnije mentalno zdravlje. Istovremeno, i dalje je bila aktivna u društveno-političkom životu grada, a dugo godina djelovala je i u Matici iseljenika.

Ova neumorna žena, vječitog blagog osmijeha na licu, umrla je 10.3.1986. u Splitu, a pokopana sutradan u rodnoj Veloj Luci. Tada su se u posljednjim oproštajima birale riječi za ovu dobru, plemenitu i zaslužnu ženu, koja se ugasila i potrošila dajući sve od sebe za druge te dokazala da je žena ne samo ravnopravna muškarcu već i sposobna predvoditi i stvarati bolje društvo.