Dan državnosti za nama je; pred nama su dani realnosti – u vrijeme kad sve ima cijenu, a ništa vrijednost, vrijeme je da si posvijestimo cijenu hrvatske realnosti. Prispodobit ću vam tu cijenu upravo na primjeru Dana državnosti. Rođendan domovine diljem svijeta jedan je od najsvečanijih i najponosnijih dana u godini; za SAD 4. srpnja, dan donošenja Deklaracije neovisnosti ili za Francusku 14. srpnja, dan pada Bastille i početka Revolucije koja će zbaciti dotrajalu monarhiju i postaviti temelje moderne, građanske Europe. U nas, međutim, postavljaju se pitanja drugačije vrste; komentatori po društvenim mrežama pitaju se zašto je od Drave do Jadrana komorna atmosfera, gdje su zastave, nacionalni naboj i ponos; Hrvati će prvo u ruke uzeti kalendar da provjere kad pada ovaj blagdan i ako su u pitanju ponedjeljak ili petak veselit će se više spajanju nego samom Danu državnosti, dok se vladajuća kleptokracija, kako i dolikuje vladajućoj kleptokraciji, pita zašto predsjednik Republike i ove godine rečeni blagdan stavlja na ignore. Ponudit ću odgovore na oba pitanja počevši od drugog – predsjednik Milanović odavna je objasnio, a ja se potpuno slažem s njim, da jedini pravi, nepatvoreni i oriđiđi Dan državnosti može biti samo 25. lipnja; ta valjda slavimo odluku Sabora o raskidu svih državnopravnih sveza s bivšom državom. Vladajući, međutim, koji su i u bivšoj državi visoko kotirali, raskinuvši sve državnopravne sveze sa zdravim razumom i osjećajem za mjeru, odlučili su da slaviti treba dolazak HDZ- a na vlast, pa su Dan državnosti zakazali za 30. svibnja. Odgovor na prvo pitanje višeslojan je i zahtijeva da vam otvoreno kažem – većina Hrvata ima prilično pogrešnu predodžbu o tome što je Dan državnosti, odnosno, što je državnost kao takva.
Održana javna tribina
Održana je javna tribina SDP-a Vele Luke na kojoj je gostovala Ivana Marković, saborska zastupnica i gradonačelnica Supetra. U svome uvodnom izlaganju najviše prostora posvetila je svakodnevnim životnim pitanjima i problemima s kojima se suočavaju prije svega stanovnici otoka, ali i sve skupine društva. Najviše je govorila o potrebi unapređenja zdravstva na otocima te hitne medicinske službe. Govorila je i o potrebi bolje organizacije predškolskog odgoja na otocima te o prometnoj povezanosti s kopnom. U drugom dijelu izlaganja dotakla je javne politike SDP-a te rad ove strane na terenu. Najavila je skoro potpisivanje koalicijskog sporazuma o zajedničkom izlasku na sljedeće parlamentarne izbore SDP-a i stranke Možemo.
U dvosatnoj raspravi prisutni su postavili veliki broj raznih pitanja koja se mogu podijeliti u tri skupine. Prva se odnose na posve životne teme i probleme otočkog stanovništva kao i običnog svijeta diljem Hrvatske, a tiču se potrebe poboljšanja zdravstvenog sustava te boljeg rada pravosuđa. Ova su pitanja prevladavala tijekom rasprave.
Drugi dio odnosio se na pripremu stranke za buduće parlamentarne izbore. U tom smislu istaknuta je potreba izrade i javnog predstavljanja programa stranke po pojedinim područjima kao i pitanja kadrovskog ekipiranja te stvaranja Vlade u sjeni koja bi javnosti nudila buduće izborne programe i kadrove koji će ih nositi kao budući ministri.
I na kraju je postavljena grupa ideoloških pitanja koja se tiču polarizacije društva te sve očitiju desnu radikalizaciju društveno-političke scene u pravcu povijesnog revizionizma i afirmacije NDH što je sramota suvremene Hrvatske države. Glede toga naglašena je potreba sankcioniranja svih slučajeva u kojima se krši Ustav i Zakon, kao i potreba većeg angažmana vrha stranke. (T.D.)
Javna tribina - Ivana Marković
SDP-e Vele Luke vas poziva na javnu tribinu koja će se održati u utorak 26. svibnja 2026. godine s početkom u 19,15 sati u cafe baru hotela "Korkyra".
Na njoj će o aktualnim društvenim, ekonomskim i političkim pitanjima u Hrvatskoj govoriti Ivana Marković - saborska zastupnika i gradonačelnica Supetra.
Općinski odbor SDP-a Vele Luke
O Pretovarnoj stanici na Dubovu
U prepunoj dvorani Zadružnog doma u Čari javnosti je predstavljen projekt izgradnje buduće Pretovarne stanice na Dubovo koja će se nalaziti u sklopu Komunalno-servisne zone otoka Korčule te će obuhvaćati prostor od 9 tisuća metara četvornih. Na njoj će se godišnje pretovariti 3300 tona miješanog komunalnog otpada. Projekt posjeduje pravomoćnu građevinsku dozvolu. Odobren je od strane Europske komisije te će biti sufinanciran sredstvima Europske unije i trenutno je u fazi javne nabave i odabira izvođača radova. Njegovom izgradnjom otok Korčula trajno će biti oslobođen miješanog komunalnog otpada koje će se posebnim šleperima svakodnevno odvoziti u budući županijski Centar za gospodarenje otpadom u Lučino Razdolje na prostoru Općine Dubrovačko primorje. Kazao je pored ostalog Josip Bačić, direktor županijske Agencije za gospodarenje otpadom.
U dvosatnoj vrlo žustroj, polemičnoj i oštroj raspravi prisutni otočani nisu podržali lokaciju na kojoj se kani sagraditi Pretovarna stanica, objašnjavajući to ugrožavanjem eko sustava na Dubovo kao i plodnog Čarskog polja na kojemu se nalazi nekoliko manjih izvora vode. Pri tome nije pomogla ni ponuda Josipa Bačića, direktora spomenute agencije na uvođenje monitoringa na Čarsko polje nakon izgradnje Pretovarne stanice. Pored toga prisutni mještani Čare kao i susjednih korčulanskih mjesta smatraju da su dovedeni pred gotov čin, jer je projekt predstavljen u zadnji čas. Po njima stvari su rađene netransparentno. Da im se projekt na vrijeme javno predstavio i obrazložio nikakvih nesporazuma ne bi bilo, istaknuto je u raspravi. Ipak otočani su podržali potrebu izgradnje Pretovarne stanice na Korčuli u namjeri trajnog oslobađanja od miješanog komunalnog otpada ali na nekoj drugoj manje ekološki spornoj lokaciji.
Prisutnima se obratio Blaž Pezo, dubrovačko-neretvanski župan koji je istakao da županija od ovog projekta ne odustaje već ide ka njegovoj realizaciji. No, ni to prisutne građane Korčule nije zadovoljilo te je na koncu lokaciju za realizaciju projekta podržao samo jedan mještanin Čare, a ostali su uz javne negodovanje bili protiv.
Ovom zanimljivom i polemičnom skupu također je prisustvovao Joško Cebalo, dubrovačko-neretvanski dožupan, čelni ljudi korčulanskih jedinica lokalne samouprave te nekoliko direktora tamošnjih javnih komunalnih poduzeća. (T.D.)
Dozvola za rekonstrukciju osnovnoškolske zgrade
Županijski ured za prostorno uređenje i gradnju izdao je Građevinsku dozvolu za rekonstrukciju zgrade velolučke Osnovne škole koja je sagrađena prije 113 godina te koja je proglašena kulturnim dobrom. Njezinom rekonstrukcijom osigurat će se dodatni prostori koji će omogućiti jednosmjensko organiziranje nastave. Također će u okviru škole biti uređena glazbena dvorana za potrebe Osnovne glazbene škole "Oliver Dragojević" a koja će moći primiti stotinu posjetitelja. Isto tako će u posebnom paviljonu u dvorištu škole biti sagrađena kuhinja i blagovaonica te ljetna pozornica koja će se moći koristiti kao ljetno kino te za održavanje ljetnih kulturnih događanja. Projekt rekonstrukcije zgrade udovoljava svim europskim pedagoškim standardima. Građevinski radovi započeti će nakon završetka tekuće školske godine. (T.D.)
Argentinski roman
Povodom 81. godišnjice Dana pobjede nad fašizmom Udruga antifašista Vele Luke poziva vas na predstavljanje knjige "Argentinski roman" (dopunjeno izdanje) Drage Pilsela, uglednog hrvatskog teologa i intelektualca.
Predstavljanje će se održati u petak 8.5.2026. u kavani hotela Korkyra s početkom u 19:30.
Roman će uz prigodan kulturno-zabavni program predstaviti sam autor, a poslije službenog dijela upriličit će se druženje s autorom uz tratamenat.
Udruga antifašista Vele Luke
Elektrifikacija uvale Žukova
Danas kreću radovi na izgradnji priključnog KB voda od križanja ceste Stani – Česvinova / Žukova pa sve do trafostanice Žukova zbog izvođenja radova na polaganju visokonaponskog kabela.
Očekivano trajanje radova je 25 dana. Spomenuta dionica ceste će biti zatvorena za promet za sva vozila, a na snazi će biti privremena regulacija prometa. Radi se o prvoj fazi radova, a druga faza predviđa nastavak radova do uvale Prihonja.
Stranica 1 od 157
