Prije nekoliko dana započeli su zemljani radovi na kopanju kanala za postavljanje visokonaponskog i niskonaponskog kabela od Vele Luke do uvale Pičena u dužini od 2 kilometra. Planirano trajanje radova je 40 dana. Istovremeno su završeni zemljani radovi na izgradnji trafostanice "Pičena", te će uslijediti građevinski dio planiranih poslova. Elektrifikacija dviju uvala na tom prostoru: Gabricije i Pičene, očekuje se do početka turističke sezone. Elektrifikacija navedenih uvala samo je dio šireg plana elektrifikacije okolnih velolučkih uvala tijekom narednih godina. Za neke od njih izdane su pravomoćne građevinske dozvole, za druge se rade idejni projekti i otkupljuje teren za izgradnju trafostanica. Ovime se žele stvoriti bolji infrastrukturni uvjeti za razvoj obiteljskog turizma u atraktivnim velolučkim uvalama. (T.D.)

Poštovani članovi i simpatizeri,
pozivamo Vas na 3. tematsku sjednicu Foruma seniora SDP-a Vele Luke, koja će se održati u srijedu 6.3.2019. godine u Općinskoj vijećnici s početkom u 18,00 sati. Pozivamo članove Foruma seniora da se odazovu ovom skupu, koji predstavlja realizaciju dijela političkog programa općinske organizacije FS za tekuću godinu. (SDP Vele Luke)

 

Odlukom Tajništva za otoke Europske komisije otok Korčula je izabran među 26 otoka Europske unije kojima će Europska komisija pomagati pri izradi energetske tranzicije. Cilj ovog projekta je pokrenuti i unaprijediti energetsku tranziciju europskih otoka, te njihov prijelaz na čistu i obnovljivu energiju. Osim toga ovime se želi ostvariti energetska samostalnost otoka, njihov ekonomski prosperitet, a time i nova zapošljavanja stanovništva. Ovaj višestruko značajan i koristan projekt pokrenuo je grad Korčula u suradnji s korčulanskom razvojnom agencijom KORA, a kao partneri u postupku priključile su se Općina Vela Luka i Općina Blato, te su nakon toga zajednički kao otok podnijele prijavu na natječaj. Otok Korčula u ovom je slučaju izabran kao pilot projekt. Njegovu realizaciju pratit će i pomagati izravno Tajništvo za otoke Europske komisije. Od ostalih izabranih hrvatskih otoka koji su obuhvaćeni navedenim programom tu su još otoci Cresko-Lošinjskog arhipelaga, te Brač i Hvar. Svi oni će međusobno surađivati u realizaciji pilot projekta - energetske tranzicije. Sve ovo skupa za navedene hrvatske otoke od posebnog je značaja, tim više što su od strane Tajništva za otoke Europske komisije izabrani između 2200 naseljenih otoka Europske unije. (T.D.)

Dobitnik ovogodišnjeg velolučkog općinskog javnog priznanja za životno djelo je Vinko Prizmić, donedavni pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja. Priznanje je dobio za izniman doprinos društvenom, humanitarnom i gospodarskom prosperitetu Vele Luke. Priznanje za dugogodišnje uspješno javno djelovanje dobio je Dom za starije i nemoćne osobe u Veloj Luci, koji je prošle godine navršio 30 godina neprekidnog rada. Priznanje za iznimne zasluge ostvarene u prošloj godini ide u ruke mlade Velolučanke - Domenike Žuvela, sve poznatije pjevačice hrvatske zabavne glazbe. Priznanje će također dobiti velolučka udruga kulture "Lanterna", koja je već izdala dva godišnjaka pod istoimenim nazivom "Lanterna". Odlučeno je to na sjednici velolučkog Općinskog vijeća. Općinska javna priznanja dobitnicima će biti uručena na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u povodu blagdana svetog Josipa i Dana Općine Vela Luka. (T.D.)

Prije nekoliko dana predsjednik Europskog parlamenta A. Tajani poručio je „Živjela talijanska Istra! Živjela talijanska Dalmacija“ i nanovo probudio neke stare apetite i želje za povijesnim revizionizmom. Nažalost, sve one naše mlake reakcije koje su uslijedile po njegovoj poruci, naposlijetku i činjenica da nije snosio nikakvu odgovornost (ostavke su se davale i zbog benignijih stvari), ostavile su nas u uvjerenju kako je istočna jadranska obala i dalje pod upitnikom te kako je Hrvatska i s našom zaslugom uistinu na repu Europske unije, nevažna i zanemariva.
Svaka naknadna pamet kako nije mislio to što smo mi mislili da on misli, dakako neiskrena je i politički licemjerna. I k tome je izrečena u funkciji vodećeg čovjeka našeg Europskog parlamenta, kojeg čine i zastupnici iz Hrvatske. Ta bi činjenica nekoga zakočila, ali ne i Tajanija. Sasvim je sigurno, a to se vidi po njegovoj političkoj karijeri u Italiji, da Tajani s porukom u kojoj progovara o talijanskom karakteru naše obale, nije samo komemorirao talijanske žrtve poraća već je namjeravao dati i povijesnorevizionistički pečat. Jer inače ne bi rekao „Živjela talijanska Istra! Živjela talijanska Dalmacija!“, već bi na drugi način i drugim riječima izrazio pijetet prema talijanskim žrtvama...