Pred neki dan iz tiska je izašla knjiga Ivana Plantića "Mala zemlja za velike reforme - kratka povijest hrvatskog školstva od doseljenja do iseljenja". Prva je to, ali izvjesno ne i posljednja, knjiga našeg kolumnista u izdanju Školskih novina, i to u nakladi od 1000 primjeraka. U ovom izdanju sabrani su Plantićevi tekstovi koje je pisao za Školske novine, Glasilo sindikata Preporod, Kontraporta i web stranice nastavničkih grupa ("Nastavnici.org", "45 minuta"). Njegov uvjerljiv stil, iznimnu načitanost i rečenice koje se čitaju na dušak, a oduševljavaju i one koji se ne slažu s njegovim zaključcima, već ste upoznali na našoj stranici. O motivima i ciljevima vlastitih tekstova sam je napisao:

"U svakoj od njih nastojao sam analizirati ono što je obilježilo hrvatski obrazovni sustav u minulom desetljeću, od poteza resornog ministarstva, zakonskih izmjena, pregovora sindikata s Vladom, reformi kojima smo svjedočili, pa sve do zbivanja u školi u kojoj radim, i upravo je ovo zadnje pobudilo najveći interes čitatelja; očito su se mnogi poistovjetili i prepoznali svoju radnu svakodnevicu u pomaknutim zbivanjima koja sam opisao, a kojima sam svjedočio iz prve ruke. Nije tu riječ o izoliranim pojavama u jednoj mikrosredini; pojave kakve su u kulturnom svijetu raritet ili ih uopće nema svakodnevica su velikog broja škola diljem Hrvatske. Hrvatsko školstvo planski je, kroz institucije sustava, dovedeno do ruba, gurnuto preko ruba i uzemljeno. Problematici sam pristupao ponekad studiozno i analitički, ponekad sarkastično, a vrlo često uz propisnu dozu zafrkancije i ironije, jer humor je valjda jedino oružje koje nam preostaje u olovnoj svakodnevici mnogih hrvatskih zbornica."

Knjiga se može nabaviti u web shopu Školske knjige (https://shop.skolskaknjiga.hr/mala-zemlja-za-velike-reforme-kratka-povijest-hrvatskog-skolstva-od-doseljenja-do-iseljenja.html).

S prvim danom veljače u Veloj Luci je započelo sakupljanje odvojeno prikupljenog otpada iz spremnika za otpadni papir i plastiku. Sakupljanje se vrši na obračunskim mjestima korisnika u Ulicama 1 ; 3; 6; 7; 43; 44; 47; 48; 51; 52; 55; 56; 63; 64; 65; 66; 69 i 74, na Obali 1, dijelu Obale 2, Obali 4, Obali 5, dijelu uvale Gradina te uvalama Pičena i Sokolić.

Pražnjenje spremnika odvojeno prikupljenog otpada; papira i plastike, vršiti će se prema sljedećem rasporedu:

svaki prvi utorak u mjesecu: otpadni papir (plavi spremnici), svaki prvi četvrtak u mjesecu: otpadna plastika (žuti spremnici).

Dana 19.3.2021.g. u reciklažnom dvorištu u Veloj Luci obavljena je primopredaja spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Riječ je o ukupno 355 spremnika namijenjenih za odlaganje papira i to 300 spremnika od 120 l, 45 spremnika od 240 l i 10 spremnika 360 l. Nabava ovih spremnika realizirana je temeljem poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavljenog 2018.g. a Općina Vela Luka se po objavi ovog poziva prijavila na isti a potom i sklopila ugovor sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U sklopu istog poziva u narednom periodu predviđena je i nabavka još 270 spremnika od 120 l, 40 spremnika od 240 l i 10 spremnika od 360 l za odlaganje plastične ambalaže.

Projekt ”Nabava komunalnog vozila za odvojeno prikupljanje otpada” sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda.

U Veloj Luci je održan radni sastanak općinskog vodstva Vele Luke i predstavnika županijskih vlasti na čelu s županom Nikolom Dobroslavićem i njegovim najbližim suradnicima na kojemu se raspravljalo o realizaciji projekata županijske Lučke uprave u velolučkoj Općini koji su u nadležnosti Dubrovačko-neretvanske županije. Između ostalog bilo je riječi o dovođenju sustava odvodnje do budućeg Prometno putničkog terminala, izgradnji Ribarske luke, nove benzinske postaje, uređenju obale od uvale Kale do predjela Vranac, te potrebi usklađenja prostorno planske dokumentacije lokalne samouprave vezano za izgradnju buduće Komunalne lučice u predjelu Pupanj. Također se raspravljalo o pitanjima koncesija na velolučkom lučkom području. Nakon vrlo uspješnog sastanka svi njegovi sudionici iz velolučke Općine, velolučke županijske Lučke uprave i Dubrovačko-neretvanske županije obišli su radilište Prometno putničkog terminala čiji radovi teku u skladu s zadanim rokovima. (T.D.)

Krajem siječnja na zajedničkom sastanku u Veloj Luci dogovoreno je osnivanje koordinacije predstavnika jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli, a radi promicanja zajedničkih interesa grada i općina na otoku te unaprjeđivanja suradnje. Uz razmjenu iskustava, međusobna suradnja važna je kako bi rješavali zajedničke probleme poput zdravstva, prometa, gospodarenja otpadom... Sastanci koordinacije održavat će se jednom mjesečno.

Prema prošlogodišnjim rezultatima popisa stanovništva na otoku Korčuli živi 14.612 stanovnika, što je u odnosu na popis prije 10 godina smanjenje za 910 stanovnika. Od 5 jedinica lokalne samouprave na Korčuli pozitivne rezultate bilježi samo Općina Lumbarda koja ima 4 stanovnika više. Gradska Korčula (od Čare do Korčule) 5419 stanovnika ili 244 manje, Blato 3322 stanovnika ili 271 manje, Smokvica 865 ili 39 manje te Vela Luka 3789 odnosno 348 stanovnika manje te je i dalje najveće naselje na Korčuli. Prema raspoloživim službenim podacima otok Korčula već više od 10 godina nije najnaseljeniji hrvatski otok, a ni ekonomski najrazvijeniji. Njegova ekonomska i demografska stagnacija očita je već u dužem razdoblju. Usporedbe radi otok Korčula je prije 30 godina imao 17.800 stanovnika.

Da se negativni trendovi i dalje nastavljaju, pokazuju podaci Matičnog ureda za prošlu godinu. U Veloj Luci je rođeno 37 mališana, tri manje od prethodne godine. Umrlo je 60 osoba ili 9 više od godine prije. 10 parova sklopilo brak što je tri više nego u 2020. godini. (T.D.)