Započeli su radovi na postavljanju besplatnog pristupa internetu na javnim površinama u obalnom dijelu mjesta od trajektnog pristaništa do Veslačkog kluba “Ošjak”. Za te radove Općina Vela Luka je osigurala bespovratna sredstva u vrijednosti od 15.000,00 eura preko javnog poziva Europske komisije. Cilj ovog projekta je osigurati visokokvalitetan besplatan pristup internetu za mještane i posjetitelje preko pristupnih točaka za Wi-Fi.

Povodom Međunarodnog Dana žena jutros su na ulicama Vele Luke načelnica Katarina Gugić, njezin zamjenik Dragiša Barčot i predsjednik Općinskog vijeća Zoran Manestarom, podijelili garofale Luškama, čestitavši im njihov dan. 

Obilježavajući Dan žena izražavamo poštovanje i zahvalnost prema ženama koje svakodnevno oplemenjuju naše društvo. Ovaj nas dan podsjeća na vremena kada su se hrabre, uporne i odlučne žene izborile za svoja prava, ravnopravnost kao i za jednake prilike na svim aspektima života za koje se i dalje trebamo zalagati.
Drage žene, drage Luške, upućujemo vam najiskrenije čestitke, neka svaki dan u godini bude vaš dan, ispunjen poštovanjem, srećom i ljubavlju!
Sretan Vam 8. mart! SDP Vele Luke

Iza smrti Frane Dragojević prošle su 34 godine i mnogi su je zaboravili. A to nipošto nije zaslužila. Današnji dan prigoda je da je se prisjetimo.

Rođena je 1915. u obitelji Marka Dragojevića Boška i Jule rođ. Surjan Trofo. Braća su joj bili Donko i Ambroz, a sestra Darinka udana Zlokić. Već u 20-im godinama života iskoračila je na povijesnu pozornicu otoka Korčule kao jedna od prve dvije žene na Korčuli koje su se aktivno pridružile antifašističkom komunističkom pokretu na samom početku II. svjetskog rata. Tada predvodi lušku organizaciju žena, animira djevojke i žene na aktivaciju te rame uz rame s muškarcima gradi pokret otpora na otoku Korčuli.

Poslije rata ponovno predvodi žene na otoku na brojnim razinama društveno-političkog života, dajući aktivan doprinos punoj emancipaciji žene u društvu. Do 1955. radi u Korčuli kao financijski revizor u Kotarskom zadružnom savezu, a poslije ukidanja korčulanskog kotara seli u Split. U tom je gradu pokrenula brojne dobrotvorne aktivnosti i bila zaslužna za opće podizanje socijalno-zdravstvenog standarda u Dalmaciji kroz angažman u Kotarskom odboru Crvenog križa Split. U toj humanitarnoj organizaciji radi neumorno, ne štedeći se. Privatnog života nije imala, niti djece. Pa ipak, brojna poslijeratna splitska siročad upamtit će je kao svoju majku u Đačkoj menzi Crvenog križa kojom je rukovodila. Može se slobodno reći i da je bila vizionarka, žena ispred svojeg vremena. Krajem 1966. utemeljila je i bila prva predsjednica „Krvne banke“, iz koje će se poslije razviti splitski pokret dobrovoljnog davanja krvi. U Crvenom križu gdje je bila članica saveznog i republičkog odbora, predvodila je i druge inicijative, poput borbe protiv alkoholizma ili one za sadržajnije mentalno zdravlje. Istovremeno, i dalje je bila aktivna u društveno-političkom životu grada, a dugo godina djelovala je i u Matici iseljenika.

Ova neumorna žena, vječitog blagog osmijeha na licu, umrla je 10.3.1986. u Splitu, a pokopana sutradan u rodnoj Veloj Luci. Tada su se u posljednjim oproštajima birale riječi za ovu dobru, plemenitu i zaslužnu ženu, koja se ugasila i potrošila dajući sve od sebe za druge te dokazala da je žena ne samo ravnopravna muškarcu već i sposobna predvoditi i stvarati bolje društvo.

U tijeku su radovi na probijanju poljskog puta na dionici Garma - Zvirinski dolac. Radi se i na probijanju puta na Humiću te na tamponiranju rubova novoasfaltiranih nerazvrstanih cesta u predjelima Pupanj, Gabrica i Pičena.